ZAGREB, 10. srpnja 2020. godine
Poštovani članovi,
posljednjih tjedan dana učestalo primamo žalbe djelatnika da im se nalaže obavljanje poslova više složenosti, bez da im se za to izdaje nalog za obavljenje poslova više složenosti.
Člankom 40. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namješteniek (Narodne novine 112/2017, Izmjene 12/2018.) propisano je da ako službenik i namještenik po nalogu obavlja poslove više složenosti od poslova na koje je raspoređen, u trajanju do 30 dana, plaća mu se isplaćuje sukladno plaći radnog mjesta poslove kojeg je obavljao po nalogu.
Preduvjet za to je donošenje rješenje o plaći, a državni službenik i namještenik ne smije obavljati te poslove bez izdanog pisanog naloga.
Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora u dva je navrata također davala tumačenja spomenutog članka.
U tumačenju broj 1/40 od 23. svibnja 2018. godine Komisija je tumačila što se smatra poslovima više složenosti. Prema tumačenju poslovi više složenosti su poslovi za koje je propisan viši koeficijent složenosti poslova radnog mjesta u odnosu na radno mjesto na koje je službenik ili namještenik raspoređen, pa službeniku i namješteniku koji obavlja poslove po nalogu na tom radnom mjestu pripada pravo na plaću tog radnog mjesta.
U tumačenje broj 2/40 od 22. veljače 2019. navedno je da se odredba članka 40. Kolektivnog ugovora odnosi na privremeno kraće (do 30 dana) obavljanje poslova ili zamjene odsutnog službenika, a u slučaju duljeg kontinuiranog izostanka upražnjeno mjesto se mora popuniti privremenim ili trajnim premještajem.
Ovog trenutka problem na terenu predstavlja Uputa Uprave za ljudske potencijale od 27. veljače. 2020. godine KLASA: 112-07/19-05/39 URBROJ: 511-01-157-19-1. U spomenutoj Uputi pozornost je skrenuta na članak 29. Zakona o državnim službenicima, kojim se od službenika može zatražiti da u iznimnim i hitnim slučajevima, a najduže do 30 dana neprekidno, sukladno svojim stručnim sposobnostima i vještinama obavlja poslove koji nisu u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen.
Pod stručnim sposobnostima u smislu citirane zakonske odredbe podrazumjeva se stupanj obrazovanja, znanja, radnog iskustva, sposobnosti i vještina potrebnih za učinkovito obavljanje poslova određenog radnog mjesta, kako to uostalom regulira i Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi (Narodne novine broj 77/07, 13/08 i 81/08.
Činjenica je da Kolektivni ugovor ne navodi taksativno slučajeve kada se radi o obavljanju poslova više složenosti, već se isto procjenjuje s obzirom na poslove koje je službenik ili namještenik dužan obavljati temeljem rješenja o rasporedu na radno mjesto. Isto tako Zajednička komisija je u svojem prethodnom sazivu dala i tumačenje po kojem mogućnost obavljanja poslova više složenosti ne ovisi o stručnoj spremi koju ima službenik ili namještenik, već o stručnim vještinama i sposobnostima.
Obzirom na sve iznijeto evidentno je da je za izdavanje naloga nužno da se radi o hitnim i iznimnim situacijama te da službenik mora raspolagati stručnim spsobnostima. Ukoliko tih pretpostavki nema jasno nema osnova za izdavanje naloga. Iz ovoga se lako da zaključiti i da se sada prisutne situacije u praksi ne bi smjele događati. Ukoliko službenik ne raspolaže stručnim sposobnostima i vještinama nužnim za izdavanje naloga i obavljanje poslova više složenosti, onda nikako ne smije te poslove obavljati.
U dopisu smo zatražili od pomoćnika ministra da postupanje po policijskim upravama ujednači i uskladi s pravnim propisima.
Dopis možete vidjeti ovdje.
S poštovanjem,
Predsjednik sindikata
Zdravko Lončar